Dihlopha tša digongwana di tlaiša barutwana le go šitiša dithuto sekolong ka Seshego

Ka Mogale Mohale

Barutwana baboifela maphelo a bona mme ba bangwe ba gopola go tlogela sekolo.

 

Se se tla ka morago ga dintwa tša dihlopha tša digongwana sekolong sa godimo sa Dr. A.M.S Makunyane go la Seshego zone 5 ka ntle ga Polokwane, Limpopo.

 

Ga bjale barutwana ba boifa go ya sekolong ka ge ba hlokofatšwa le go hlaselwa. Dihlopha tše di šitiša le dithuto.

 

Modulasetulo wa Seshego Community Against Crime And Gangsterism (SCACAG), Vincent Kunutu o re go na le lešoba legoreng la sekolo moo batho ba go se tsene sekolo Dr. A.M.S Makunyane ba le šomišago go tsena ba apere diaparo tša sekolo se.

 

“Ba thoma dintwa le go betha barutwana ba bangwe, ebile ba šitiša le dithuto. Bontši bja barutwana ba palelwa ke go ithuta ka gore ba dula ba tšhogile,” a realo.

 

Kunutu o re ba lemogile gore go na le makgarebe a mangwe ao a nwago madila lefelong la go rekiša madila kgauswi le sekolo ka nako ya dithuto.

 

“Ba re mola ba tagilwe ba boela ka sekolong, ba thoma go šitiša dithuto. Se se swanetše go fela, ke ke fao re itlamilego go lekola le go phuruphutša barutwana go buša taolo,” a realo.

 

O re ba ipiletša go kgoro ya thuto gore e tsenelele pele seemo se e tšwa taolong. “Legora leo le swanetše go lokišwa ka ponyo ya leilho. Hlogo le balaodi ba sekolo ba swanetše go dira mešomo ya bona,” a realo.

 

O re bahlokofatšwa ba swanetše go hwetša hlahlo ya go thoba mogopolo mme batswadi ba bulele digongwana tšeo di sa tsenego sekolo se melato.

 

“Ditshepedišo tša kgalemo di swanetše go swarwa kgahlanong le barutwana bao ba hlokofatšago ba bangwe,” a realo.

 

Moithuti wa mphato wa 9 (15) o re o kwa a sa bolekega sekolong. “Ge nkabe e le mathomong a ngwaga, be ke tla dira kgopelo ya go šotišetšwa sekolong se sengwe. Ga bjale ke nagana go tlogela sekolo,” a realo.

 

Mmoleledi wa kgoro ya Thuto, Mike Maringa o re ba tseba ka mathata a sekolo se mme lefapha tšhireletšo ba tsene fase ka dinyakišišo.

 

“Re na le masolo a kgahlano le dikgaruru dikolong ao a kgatlampanago. Maphodisa a re thuša gape ka masolo a mananego a polokego dikolong,” a realo.